Porijeklo / Klasifikacija

Chipmunk (čitaj: čipmank) su mali, prugasti glodavci iz porodice Sciuridae. Sve vrste chipmunkova potiču iz sjeverne Amerike, osim sibirskog chipmunka, koji se pretežno nalazi u Aziji. Ove vjeverice krase pruge na sivo-smeđim ili crveno-smeđim leđima. Preko leđa se proteže 5 crnih pruga, među bijelim ili sivim prugama. Imaju kitnjasti rep. Mogu doživjeti i 8 godina, a ovisno o vrsti su sa repom dugačke 20 do 25 cm i teže odprilike 80 do 120 grama.

Chipmunkovi se klasificiraju kao samostalni rod, Tamias, ili kao tri roda: Tamias koji uključuje istočnu vjevericu, Eutamias u kojoj je sibirska vjeverica i Neotamias koja uključuje 23 ostale, većinom zapadne vrste. Ova klasifikacija je proizvoljna i većina klasifikacija kroz 20-to stoljeće je smjestila chipmunka u jedan jedini rod. Međutim, istraživanja DNK porijekla pokazuju razlike između 3 grupe.

Naziv roda, Tamias, dolazi iz grčkog jezika i znači "sakupljač blaga", "domaćin", "nadzornik", čime se referencira na njihovu ulogu u rasađivanju biljaka sakupljanjem i sakrivanjem zaliha za zimu, po svojem staništu.

Njihov naziv, "chipmunk", se vjerojatno u originalu pisao "chitmunk", i potiče iz domorodačke Odawa (Ottawa) riječi jidmoonh, koja znači crvena vjeverica. Prvi naziv se pojavljuje u Oksfordskom engleskom riječniku iz 1842, "chipmonk", međutim, "chipmunk" se pojavljuje u nekoliko knjiga u periodu od 1820 do 1830. Ostale ranije forme naziva uključuju "chipmuck" i "chipminck", te ih se 1830 opisuje kao "chip vjeverice", vjerojatno zbog zvuka koji proizvode.

Postoji više od 25 različitih vrsta vjeverica i sve, osim jedne, žive u sjevernim regijama Amerike, pa do juga, skoro do Meksika.

Do prije nekoliko godina kanadske prugaste vjeverice su bile uvezene iz Japana ili Koreje. Većina ih je sada iz uzgoja u zarobljeništvu i potiču od većih sibirskih (ili azijskih) vrsta. Danas ima i veliki broj varijeteta, kao cimet ili bijele, koje su selektivno uzgojene u zarobljeništvu.

Prirodno stanište vjeverica:

Život u divljini

U divljini vjeverice žive oko 3 godine, ali u zatočeništvu mogu živjeti i 7-8 godina. U prirodi su samci i srčano brane svoj teritorij, te ne poznaju čvrste parove. Prugaste vjeverice koje žive na istoku se pare jednom u proljeće, a one u blažoj klimi još jednom sredinom ljeta. Ostale vrste kanadskih vjeverica se pare samo u proljeće. Prugaste vjeverice imaju legla i do 4 vjeverice velika. Mladi izađu iz majčinog gnijezda sa 6 tjedana i razilaze se nakon 2 tjedna kasnije. U jesen mnoge vrste prugastih vjeverica sakupljaju zalihe hrane u svojim jazbinama u kojima provode zimu hibernirajući, ali ne koriste svoje rezerve sala, već se bude kako bi jele.

Vjeverice grade u prirodi labirinte tunela koji se sapajaju, 4-10 m u duljinu i 5 cm u promjeru. Sistem jazbine obično ima jedan nevidljivi ulaz sa otvorom ostalih tunela koji vodi na površinu prekrivenu lišćem. Većina tunela je 45-91 cm duboka, ali nekoliko prodiru i dublje, te služe kao drenaža kako bi smanjili opasnost od poplave. Jedna komora, 15-25 cm u promjeru sadrži gnijezdo od lišća i nekoliko prolaza do galerije sa hranom. Vjeverica kopa dijelove svojih tunela koristeći prednje šapice i vrećice u obrazima kako bi omekšala i transportirala zemlju, ali je obnavljanje starih glavnih kanala i postojećih jazbina ostalih sisavaca primarna metoda konstrukcije njihove podzemne jazbine. Prisustvo tih već formiranih tunela je vjerojatno uvjet za odgovarajući dom.

Društvenost

Prugaste vjeverice su poligamni samotnjaci. Odrasli imaju veličinu teritorija od 0,2-0,4 ha koji se može preklapati sa ostalima. Individualna vjeverica brani svoj teritorij oko ulaska u jazbinu i dominantna je u odnosu na ostale vjeverice u tom teritoriju. Izleti od više desetaka metara izvan teritorija nisu rijetkost, obično kada mužjaci traže ženke u periodima parenja ili kad su oba spola u potrazi za hranom.

Kada se odlučite za držanje prugaste vjeverice, morate se odlučiti koliko životinja možete uzeti. U divljini su vjeverice samotnjaci, ali u zarobljeništvu se bolje osjećaju u parovima ili grupama.

Parovi suprotnoga spola se dobro slažu, kao i grupa jednog mužjaka sa do 3 ženke. Ali u tom slučaju morate računati sa puno potomstva.

Grupe istog spola se slažu dobro samo ako se radi o jedinkama iz istoga legla.

Zimski san

Vjeverice u divljini prespavaju zimske mjesece, od sredine studenog do ranog ožujka - kasnog travnja, u svojem gnijezdu. Dubina snijega i temperatura igraju ulogu u duljini boravka pod zemljom. One nisu pravi hibernatori i nakupljaju samo malo masnoće prije zime. Pod zemljom stvaraju zalihe hrane i izvore energije za individualno buđenje i hranjenje. Za vrijeme blagih zima, neke vjeverice i napuste jazbinu, čak kopajući kroz deblji sniježni pokrivač kako bi tražile sjemenke u obližnjim predjelima na kojima je snijeg okopnio. Vjeverice obitavaju u nizinama i blizu stanica za hranjenje ptica u vrtovima, mogu čak izlaziti zimi iz nastambi kako bi konzumirale suncokretove sjemenke.

Vrijeme aktivnosti

Kanadske vjeverice su, kao ljudi, dnevne životinje, što znači da su aktivne danju, a spavaju noću. Najčešće se bude veoma rano, vrlo aktivne. Nekad ne izlaze iz kućice do podne. Najaktivnije su ujutro i predvečer. No, sve ovisi o karakteru vjeverice. Dnevne aktivnosti su te da prvo nakon buđenja popiju vode, popnu se na visinu i krenu čistiti. Čišćenje zna potrajati. Potom krenu jesti.
Najmanje su aktivne za vrijeme vrućih, vjetrovitih ili kišnih vremenskih perioda i za nekih se godina može desiti da skoro i ne izlaze iz svojih jazbina za vrijeme srpnja i kolovoza, što može rezultirati siromašnom prehranom i napadom parazita, radije nego izlaganju visokim temperaturama.

Zanimljivosti

• Ukupno postoji 25 vrsta vjeverica i sve, osim jedne, nalaze se samo u Sjevernoj Americi.
• U divljini vjeverice žive oko 3 godine, ali u zatočeništvu znaju živjeti 7-8 godina.
• Kada postoji višak hrane, vjeverice ju pohranjuju u posebnim vrećicama u svojim obrazima. Vjeverice mogu nositi 8-9 oraha u isto vrijeme.
• Razlika između kanadske vjeverice i divlje vjeverice je u tome što kanadske vjeverice imaju pruge na licu, dok divlje vjeverice imaju pruge na leđima te su veće od kanadskih vjeverica.
• Vjeverice u divljini djelomično hiberniraju dok vjeverice koje se drže unutar kuće ili stana kao kućni ljubimci ne hiberniraju.